ALERGIJA – 50 PITANJA I ODGOVORA

1. Što znači riječ – alergija?
Alergija je često spominjan pojam u raspravama o zdravlju. Ovaj naziv rabi se već 100 godina a znanstvenik von Pirquet na taj način je označio promijenjeno stanje reaktivnosti organizma. Riječ je grčkog porijekla, a znači drugačije djelovati. Drugim riječima tijelo, organizam kada dođe u dodir s nekim određenim tvarima reagira drugačije nego što je to uobičajeno, odnosno drugačije nego prije i nego ostale osobe.

2. Zašto nastaje alergija?
Alergija se razvija zbog nasljednog svojstva atopije (znači: izvan mjesta), koja je preduvjet za pojavu alergije. Imunološki sustav t.j. obrana organizma „ne prepoznaje“ tvari koje nisu štetne, štoviše, radi se o vrlo vrijednim prehrambenim tvarima kao što su primjerice bjelančevine kravljeg mlijeka, jajeta i slično. Kod alergije na pelud protiv potpuno bezazlenih tvari koje nikako ne ugrožavaju organizam, te se uslijed „neprepoznavanja“ imunološki sustav proizvodi antitijela koja reagiraju s - alergenima (pelud) i dolazi do alergijske reakcije koja je štetna po organizam. Ovakav tip „obrane“ može u nekim slučajevima ugroziti i život.

3. Kako dolazi do alergijske reakcije?
Obrambeni mehanizmi organizma su veoma kompleksni. Osobe koje nemaju atopiju, na potencijalne alergene reagiraju na drugi način: njihovi limfociti T helper 1 luče tvari koje aktiviraju mehanizme obrane i priječe alergijsku reakciju. Imunološki sustav osoba s atopijom odgovara s brzim povećanjem broja ovog tipa limfocita, ali T helper 2, koji lučenjem određenih tvari (citokina) potiču stvaranje IgE (imunoglobulin E) specifičnih antitijela odgovornih za alergijsku reakciju.

4. Gdje se odvija alergijska reakcija?
Alergijska reakcija nastaje zbog susreta alergena sa specifičnim IgE antitijelom, a odvija se na površini stanica mastocita. Alergeni po svojoj prirodi su bjelančevine koje povećavaju propusnost sluznica i izazivaju senzibilizaciju. Reakcija antigen – antitijelo odvija se najčešće na sluznicama dišnog sustava, probavnog sustava i kože. Naime, ti organi najlakše dolaze u kontakt s alergenima koji u organizam ulaze zrakom hranom ili dodirom.

5. Što se tad događa?
U ranoj fazi odgovor na susret antigena (t.j. alergena) i IgE antitijela odvija se vrlo brzo (unutar 10 minuta) nakon ulaska alergena u organ (koža, nos, pluća, crijevo). Dolazi do oslobađanja medijatora (posrednika) alergijske reakcije: histamina, citokina, leukotriena i drugih. Njihov učinak se očituje u povećanoj propusnosti krvnih žila, otoku tkiva, povećanju protoka krvi kroz to područje, što ima za posljedicu svrbež, kihanje, otežano disanje, bolove u trbuhu - ovisno o organu u kojem se odvija. Zapravo, dolazi do upale izazvane alergijom koja nestaje za 2-3 sata. Postoji i kasna faza koja se javlja unutar nekoliko sati od izlaganja alergenu, a karakteriziraju je: otok, crvenilo i infiltrati upalnih stanica u sluznici, zbog čega je nos neprohodan, a zrak teško izlazi iz pluća pa dolazi do hripanja. Ovo stanje se popravlja unutar 24 sata.
U bolesnika s kroničnom alergijskom bolesti upala tkiva može trajati godinama, čemu, osim alergena, pridonose i drugi čimbenici, primjerice mikroorganizmi t.j. infekcija.

7. Kako se nasljeđuje sklonost alergiji?
Ne postoji jedinstven gen za alergiju kao za neke druge nasljedne bolesti ili svojstva. Vjerojatnije je, kako pokazuju istraživanja, da se radi o djelovanju više gena (dvije značajne skupine) i vanjskih čimbenika, što ima za posljedicu različitost kliničke slike: atopijski dermatitis (ekcem), alergijski rinitis, astma. Složenosti situacije pridonose mnogi markeri koji se preklapaju kod različitih alergijskih bolesti. Jedno je sigurno - da bolesti koje su posljedica atopije, imaju obiteljsku predispoziciju i genetsku osnovu, no način nasljeđivanja je kompleksan. Ako je bolestan jedan roditelj, dijete ima 50% vjerojatnosti da će razviti alergiju, a ako su oba roditelja sklona alergijskoj reakciji, do 80%, dok je u djece zdravih roditelja vjerojatnost oko 10%.

8. Zašto djeca češće imaju alergijske reakcije nego odrasli?
Nezrelost obrambenog sustava (imunitet) u ranoj dječjoj dobi jedan je od razloga češće pojave alergijske reakcije. Alergijska reakcija nastaje nakon izlaganja preosjetljivih pojedinaca alergenu, bilo da on ulazi u organizam udisanjem, preko probavnog trakta, dodirom (koža) ili direktnim unosom injekcijom. U djece je nespecifični imunitet još slabo razvijen i izlaganje alergenu koji organizam ne prepoznaje, kao bezopasan potiče stvaranje specifičnih antitijela koja pri ponovnom susretu, odnosno trajnoj izloženosti alergenu, izazivaju alergijsku bolest.

9. Kako se prepoznaju simptomi alergijske bolesti?
Alergija se razvija nakon akutnog izlaganja preosjetljivih pojedinaca specifičnim alergenima. Klinička slika, t.j. simptomi, ovisi o tome u kojem se organu odvija alergijska reakcija. U samom početku senzibilizacije, peludnu hunjavicu (alergijski rinitis) nije uvijek lako razlikovati od obične prehlade, ali kada se ona javlja sezonski (cvat drveća, trava, korova) dijagnoza je jasna. S druge strane, kod osobe alergične na kućnu prašinu simptomi se javljaju cijele godine (perenijalni alergijski rinitis).

10. U kojoj dobi se javljaju prvi znaci alergijske bolesti?
U dojenčadi sklone alergiji već u dobi između dva i tri mjeseca mogu se javiti prvi znaci alergijske upale kože – atopijski dermatitis – ekcem, no alergija na bjelančevine kravljeg mlijeka javlja se znatno ranije - već u prvom mjesecu života i to često s burnim simptomima sa strane probavnog trakta: povraćanje, proljev s primjesama krvi, slabije napredovanje djeteta. U prvi mah se pomisli na infekciju. Dojenčad koja su sklona alergiji mogu već rano imati simptome od strane dišnog sustava uz suženje bronha (spazam) i hripanjem. Ako dijete krene u jaslice, učestali znaci prehlade s curenjem nosa navode na pomisao da se radi o respiratornoj infekciji, a možda se radi o alergijskom rinitisu. Djeca su često razdražljiva kad su prehlađena, a kod alergije još dodatni neugodni simptom je svrbež nosa i očiju, koje dijete često trlja, što licu nakon dužeg trajanja bolesti daje karakterističan izgled koji će iskusni pedijatar lako uočiti.

11. Utječe li na pojavu alergije i godišnje doba u kojem je dijete rođeno?
Djeca rođena u razdoblju kada se nalazi u zraku puno alergena, mogu češće razviti alergiju zbog ranog kontakta s alergenom. Ona rođena u od svibnja do listopada, mogu razviti sklonost polenozi- peludnoj hunjavici, dok su djeca rođena u jesen sklonija alergiji na kućnu prašinu.

12. Zašto dolazi do alergije na kravlje mlijeko?
Sastav mlijeka sisavaca vrlo je različit u omjerima i kvaliteti osnovnih prehrambenih tvari i minerala i primjeren je ritmu njihovog razvoja. Kravlje mlijeko, koliko god da je biološki vrijedna namirnica, u ranoj dojenačkoj dobi može uzrokovati teške simptome, posebice izvorno, neprerađeno. Organizam dojenčeta je nezreo imunološki sustav, a bjelančevine kravljeg mlijeka su snažni alergeni. Nezrelo crijevo dojenčeta ne može ih potpuno razgraditi, te velike molekule bjelančevina potiču imunološki sustav (koji ih prepoznaje kao štetne) na proizvodnju specifičnih antitijela. Svjetska zdravstvena organizacija preporuča da se izvorno kravlje mlijeko ne daje djetetu sve do dobi od 12 mjeseci.

13. Je li zamjensko mlijeko (mliječna formula) mogući alergen?
Standardno zamjensko mlijeko (mliječna formula) sadrži bjelančevine iz kravljeg mlijeka, ali prerađene tako da su razbijene na manje molekule, i ukupna količina bjelančevina je manja, što znači manje opterećenje za metabolizam dojenčeta. Zamjensko mlijeko proizvodi se po uzoru na majčino, te mu je sastavom glede osnovnih prehrambenih tvari (bjelančevine, ugljikohidrati, mast), sadržaju minerala (kalcij, natrij, kalij) slično, pa prerađene bjelančevine mogu djelovati kao alergeni u djece koja su sklona alergijskoj reakciji. Dojenje je prevencija alergije na bjelančevine kravljeg mlijeka, ali atopijski dermatitis (ekcem) javlja se u dojenčadi na prirodnoj prehrani, a pojava je familijarna.

14. Javlja li se alergija na hranu samo u ranoj dječjoj dobi?
Alergija na niz namirnica može se javiti u svakoj životnoj dobi, ali je češća u djece, Javlja se 1:200 do 1:300 djece. Alergija na kravlje mlijeko javlja se prema raznim podacima u oko 2% dojenčadi, ali se kasnije (obično nakon 2 godine) gubi. Alergeni su po sastavu bjelančevine, ali i niz drugih tvari može izazvati preosjetljivost organizma nakon vezanja na bjelančevine (hapteni). Bjelančevina iz žitarica - gluten (pšenica, ječam i drugo) može izazvati teško imunološki uvjetovano oštećenje crijevne sluznice (glutenska enteropatija)i takve osobe moraju cijeli život izbjegavati ove namirnice.

15. Zašto je kućna prašina alergen?
Kućna prašina sadrži mikroskopski vidljive sićušne životinjice - grinje (dermatophagoides), koje se razvijaju u toplom i vlažnom ambijentu - na madracima, sagovima, zavjesama, tapeciranom namještaju – ukratko na mjestima s puno prašine koju je teško očistiti. Hrane se ljuskicama kože koja stalno otpadaju s tijela i ostalim sitnim česticama organske materije. Vlažnost od 60% pogoduje razvoju grinja, tako da redovna uporaba ovlaživača zraka (korisna kod infekcije dišnih putova) pomaže grinjama u preživljavanju. Grinje ne preživljavaju ako je vlažnost manja od 50%. Zbog toga što su sićušne, lako se šire zrakom ili udišu direktno preko posteljine tijekom spavanja. Već vrlo male količine grinje (2 mikrograma u gramu prašine) mogu dovesti do razvoja preosjetljivosti (senzitizacije).

16. Mogu li i plijesni biti štetne?
Plijesni su mikroskopski sitne gljivice koje vole vlagu i osobe koje pate od alergije su na njih jako osjetljive. Posebice su opasne plijesni koje se nalaze u izlučinama ptica u krletkama. Uzrokuju znatne teškoće pri disanju alergičnim osobama. Plijesni se razmnožavaju sporama i nalaze se tijekom cijele godine u vlažnoj okolini a najčešće krajem ljeta pa do kraja jeseni.

17. Koja su godišnja doba rizična za osobe s alergijom dišnih putova?
Osobe koje su alergične na pelud imaju najviše poteškoća od ožujka do kraja listopada. Najprije cvate drveće, zatim trave i na kraju korovi, a ovisno na koju vrst peludi je pojedinac preosjetljiv doći će do simptoma alergije. Cvat drveća i trava je kraći, no najteže simptome izaziva alergija na pelud korova. Alergija na pelud korova, posebice ambrozije, postala je javno zdravstveni problem jer je sve više stanovnika u velikim gradovima postalo preosjetljivo i razvija simptome alergije. Alergija na grinje je stalna tijekom cijele godine, a pojačava u razdoblju zime, ali i ljeti kada je klima više vlažna. Za osobe koje su alergične na plijesni najteže razdoblje godine je od kraja ljeta do kraja jeseni, jer se tada plijesni razmnožavaju.

18. Zašto je pelud tako snažan alergen?
Pelud je sjeme biljaka – bjelančevina, vrlo sitna i lagana koja se zrakom pomoću vjetra širi na velike udaljenosti (i više od 100 km) tako da osobe alergične na pelud trava i korova mogu tijekom ljeta imati poteškoće iako borave u primorju. Naime, kad bura zapuše, donose pelud s kopna. Znatan broj ljudi alergičan je na pelud, a smetnje se najprije očituju sa strane nosa kao dugotrajna prehlada koja se iduće sezone ponavlja. Bolesnici imaju napadaje kihanja koji su učestali (i do 100 u jednom satu), iz nosa stalno curi bistri sekret, javlja svrbež nosa i očiju uz crvenilo očne spojnice (conjunctivitis). Ova vrst alergije nije česta u male djece (prije 4 godine) osim ako je izloženost alergenu bila vrlo rana, a dijete ima predispoziciju ra razvoj alergije.

19. Podražuje li pelud i kožu?
Biljke na koje je dijete alergično mogu izazvati i na koži promjene koje se očituju kao osip ili crvenilo, te urtikarija. Nije dobro da se dijete nepokrivenih ruku i nogu igra u blizini takve biljke, čak i kad nema cvata.

20. Kako se čuvati peludi?
Alergija na pelud može se javiti već s prvim danima proljeća, pa i pri kraju zime, te se stoga prati koncentracija peludi u zraku i objavljuje u medijima kako bi se ugrožene osobe na vrijeme zaštitile. Lijeska cvate rano i pelud se može naći u zraku već krajem siječnja ukoliko nema snijega.

21. Smije li dijete izlaziti u šetnju po vjetrovitom vremenu?
Ne, jer u razdoblju cvata pelud se širi svuda i po vjetru je koncentracija u zraku vrlo visoka - u jednom kubičnom cm može se nalaziti i do 25 000 zrnaca peludi. Najbolje vrijeme za izlaženje iz kuće je nakon kiše ili uvečer, kad zbog veće vlage (rosa) zrnca peludi postaju teža, što ih priječi da lebde u zraku. Prozore se ne smije otvarati tijekom dana, nego tek rano ujutro kad je količina peludi u zraku manja.

22. Može li se razviti alergija na tkanine?
Postoje tkanine na koje se može razviti preosjetljivost (senzibilizacija). U tom slučaju se obično ne radi o pravoj alergiji nego o iritaciji od samog tkanja dotične tkanine, ili pak o zagrijavanja kože koju takva tkanina izaziva. Za djecu koja pate od atopijskog dermatitisa – ekcema, najbolji izbor je pamučna prozračna odjeća, jer vuna i sintetičke tkanine povećavaju znojenje i zagrijavaju kožu, što izaziva iritaciju i pogoršanje bolesti.

23. Mogu li neke biljke i voće izazvati iritaciju kože?
Ovdje treba razlučiti dvije stvari: jedno je nutritivna alergija koja se javlja u neke dojenčadi nakon preranog uvođenja citričnog voća (agruma) u prehranu jer je sluznica crijeva još neotporna i može se javiti alergijska reakcija. S druge strane, neke biljke luče fitotoksine (biljne otrove), koji mogu izazvati crvenilo i iritaciju kože nakon dodira. Primjerice, lišće nekih sobnih biljaka nakon dodira s kožom može izazvati urtikariju koja se ne odvija po mehanizmu alergije.

24. Pojačava li dim alergijsku reakciju?
Sluznica dišnih putova djece koja su alergična na inhalacione alergene vrlo je vulnerabilna. Dim cigarete nadražuje ovakvu osjetljivu sluznicu i dijete postaje sklonije respiratornim infekcijama. Sam dim često pogoduje razvoju sklonosti prema alergijskoj reakciji. Osim iritacija, dim cigarete sadrži više od stotinjak vrlo otrovnih tvari (pr. nikotin, ugljični monoksid, katran) koje, ukoliko se prostorije dovoljno i često ne prozračuju, postižu vrlo opasnu koncentraciju.

25. Koliko je štetan smog?
Djeca koja žive u gradu znatno su sklonija alergiji nego ona koji stanuju u manjim mjestima. S jedne strane djeca koja su sklona alergiji imaju smanjenu obrambenu sposobnost organizma, a zagađen zrak nepovoljno djeluje na sluznicu dišnog sustava. Smog koji sadrži ugljikovodike, prašinu, sumpor i druge štetne tvari, povećava sklonost dišnih putova upalama. Upala bronha smanjuje obrambenu sposobnost sluznice koja postaje preosjetljiva na alergene koji se nalaze u udahnutom zraku (t.j. inhalacione alergene). Izgleda da i biljke koje rastu na području gdje je zagađenje veće, postaju jači alergeni.

26. Koji su najčešći simptomi alergije?
Simptomi, odnosno klinička slika koja se javlja kao posljedica reakcije, ovisi prije svega o tom na kojem se organu upalni proces odvija. Kod nutritivne alergije javljaju se simptomi sa strane probavnog trakta (povraćanje, bol u trbuhu, proljev, nadutost), ali i kožne promjene. Udisanjem alergena, kod alergične osobe dolazi do upale sluznice nosa uz obilnu sekreciju, svrbež i kihanje. Mogu se također javiti i simptomi otežanog disanja, napadaj astme zbog suženja bronha uslijed spazma i pojačane sekrecije, te otoka sluznice.

27. Jesu li simptomi uvijek isti ili se mijenjanju?
Ne, nisu uvijek isti jer, primjerice, alergija na hranu može izazvati simptome s crijevne sluznice, alergijske promjene na koži, a može biti zahvaćen i dišni sustav uz otežan prolaz zraka. Dojenče alergično na kravlje mlijeko može imati i epizode otežanog disanja (bronhospazam). Dijete koje pak boluje od atopijskog dermatitisa, na uvođenje nove hrane tijekom dohrane može reagirati pogoršanjem kožnih promjena. Do pogoršanja mogu dovesti i neki inhalacioni alergeni i infekcija.

28. Zašto je crvenilo kože kod alergije često?
Već je spomenuto da se alergijska reakcija odvija po principu upale, a crvenilo je jedan od znakova upale: širenje krvnih žila i povećanje njihove propusnosti. Svaka upala je znak više ili manje uspješne obrane: organizam stvara svojevrsni bedem upalnih stanica kad se radi o bakterijskoj infekciji, kako se ona ne bi dalje širila. U slučaju alergijske upale, za organizam nema nikakve koristi - samo šteta. Crvenilo kože može značiti i pojačanu iritaciju, kao što se događa kod pelenskog dermatitisa, ali nekih tvari iz okoline (sredstva za pranje, omekšivači i drugo).

29. Kako pomoći djetetu kod alergijske hunjavice?
Prije svega, važno je spriječiti bliski kontakt djeteta s alergenom, kako ne bi došlo do susreta s antitijelom. Preventivne mjere se sastoje u tome da se dijete ne izvodi u šetnju kad je puno alergena u zraku, a s druge strane, spriječiti koliko god je to moguće, ulazak alergena u prostore u kojima boravi. No, treba znati i to da se pelud može zadržavati u kosi dugo vrijeme i podraživati nosnu sluznicu. Ako je dijete duže boravilo izvan kuće, svakako mu navečer treba oprati kosu. Jastučnice treba vrlo često mijenjati, jer se pelud i tamo zadržava.

30. Kako odabrati namještaj, sagove i posteljinu?
Namještaj za dječju sobu, ali i druge prostorije u stanu gdje dijete boravi, mora biti takav da se lako dobro može očistiti od prašine. Ambijent ne smije biti vlažan (zidovi, podovi). Madraci ne bi smjeli sadržavati materijale organskog porijekla (konjska struna, perje, vuna). Bolji je izbor novih modernih materijala, u ponudi je sve više proizvoda (madraci, jastuci, pokrivači i posteljina) i treba odabrati one koji nose oznaku - antialergijski. Zavjese je bolje ne stavljati u dječju sobu jer se na njima skuplja puno prašine. Sagovi od krzna i vune pravo su mjesto za razvoj grinja. Posteljinu treba mijenjati i prati svaki tjedan, a madrace i namještaj čistiti usisivačem. Madrace bi trebalo mijenjati svake tri godine.

31. O čemu još treba voditi računa u dječjoj sobi?
Razni predmeti, posebice knjige i plišane igračke, mogu biti sakupljači prašine s gomilom grinja. Knjige treba držati u staklenim ormarima. Plišane igračke valja često prati u perilici. Svi pokrivači moraju se prati jednom mjesečno, kao i navlake na namještaju. Sobu treba svakodnevno dobro prozračiti.

32. Koja su mjesta najprikladnija za odmor „alergičara“?
Nikako se ne smije prepustiti slučaju izbor mjesta u koje ćete svoje dijete koje pati od alergije odvesti na ljetovanje. Važno je odabrati mjesto s niskim pragom aero-zagađenja (smog), koje ima klimu s malo vlage, malu koncentraciju ili, najbolje, nimalo biljaka u blizini od onih na koje je dijete alergično. Tijekom putovanja zatvoriti prozore na automobilu i koristiti klima uređaj s filtrom koji onemogućava ulazak peludi.

33. Jesu li boravak na selu i mjesta uz jezera isključeni?
Odmor, pa i kraći boravak u ovakvim mjestima, neprikladan je za djecu koja su sklona alergijskoj reakciji. Blizina vode, topla i vlažna klima koja pogoduje razmnažanju grinja i plijesni, te obilje svih vrste biljaka i korova brzo dovode do pogoršanja.

34. A boravak na moru?
I nestručnjacima je poznato da su krajevi na morskoj obali i otoci najbolji izbor za odmor djece koja su sklona alergiji. Zahvaljujući vjetru, zrak je znatno manje zagađen nego u područjima s kontinentalnom klimom, posebice u ravnicama. Zbog osobitosti primorske flore u zraku je manje peludi i drugih tvari koji mogu podražiti dišne putove. Boravak na moru posebice je koristan u proljeće t.j. razdoblju intenzivnog cvata biljaka koje pripadaju flori kontinentalnog područja. Djeca alergična na pelud pošteđena su tako velikih smetnji koje ih muče u to doba godine. Ponekad, ako je bura posebno jaka, kroz jedno kraće vriijeme u zraku se može naći pelud. Na neke biljke koje rastu u primorskom području (parietaria koja bujno raste na zidovima kuća u Dalmaciji) preosjetljive osobe mogu postati alergične.

35. Koristi li boravak na visokim planinama?
Za osobe koje su preosjetljive na inhalacione alergene planine nadmorske visine iznad 1500 mjesto su izbora za odmor. Zrak na ovoj visini gdje je klima suha je čist, ne sadrži smoga ni peludi. Uvjeti za djecu koja imaju probleme s dišnim putovima su doista izvrsni. Na nižim planinama (ispod 1500 m nadmorske visine) u mjesecu srpnju mogu se javiti poteškoće jer biljke kasnije cvatu nego u nižim predjelima i velika koncentracija peludi se nalazi u zraku kroz znatno duže vremensko razdoblje.

36. Koristi li fizička aktivnost?
Čak i djeca koja boluju od težeg oblika alergije, kao što je bronhalna astma, smiju se baviti sportom. Fizička aktivnost jača sve mišiće, pa i one koji sudjeluju u disanju, te se tako poboljšava funkcija bronha i pluća. Plivanje i skijanje su idealni sportovi za djecu koja pate od alergije dišnih putova i to ne samo zbog fizičke aktivnosti nego i zbog ambijenta u kojima se odvijaju. U vodi nema alergena, što pruža znatno olakšanje za bronhe iscrpljene spazmom (kontrakcijama njihove glatke muskulature), snijeg i čisti zrak u visokim planinama za astmatičare znače zdravlje. Dijete se može baviti i plesom, vaterpolom, košarkom … i ove aktivnosti ne bi smjele škoditi ni djeci s težim oblicima alergije.

37. Kako se postavlja dijagnoza alergije?
Dijagnoza alergije temelji se na više faza:
* Uzimanje detaljnih podataka o obitelji djeteta, prvenstveno roditeljima, t.j. postoji li nasljedna osnova za pojavu alergije.
* Podaci o djetetu: prehrana, dosadašnje bolesti, reakcija na hranu, epizode otežanog disanja, sezonsko javljanje ili trajne smetnje koje upućuju na moguću alergijsku reakciju.
* Detaljan klinički pregled djeteta (fizikalni pregled) koji može otkriti neke karakteristične crte u djeteta koje pati od alergije (otežano disanje kroz nos, podočnjaci crvene očne spojnice). U malih bolesnika koji boluju od astme određuju se funkcionalne probe pluća (peak flow, spirometrija).
* Dijagnostički testovi (kožni testovi, laboratorijske pretrage).

38. Što otkrivaju kožni testovi?
Kožnim testovima, minimalna količina alergena unosi se u kožu (intrakutano) sićušnim iglicama ili prick testom. Prick test je prikladniji, jer se nakon kapanja alergena na kožu laganim bockanjem unosi u kožu. Alergen reagira s IgE specifičnim antitijelom na površini mastocita, koji se pri tome aktivira i oslobađaju se medijatori alergijske reakcije. Histamin je najodgovorniji za pojavu crvenila i otekline na mjestu unosa alergena, a javlja se i svrbež. Ova rana reakcija vidljiva je unutar 20 minuta. U nekih bolesnika javlja se kasna reakcija - crvenilo i oteklina unutar 6-12 sati (upalni infiltrat). Pozitivna reakcija na test je dokaz alergije na primijenjeni alergen.

39. Što je test provokacije?
Testovi provokacije se ponekad izvode da bi se određeni alergen povezao s pojavom kliničkih simptoma na raznim organima, ako su rezultati kožnih testova negativni, a niti analize krvi nisu potvrdile alergiju. Provokacija se može izazvati davanjem određene količine hrane koja je mogući alergen ili udisanjem sve veće količine raspršene otopine alergena i promatranje učinka kliničkim promatranjem i/ ili testiranjem funkcije pluća, odnosno prolaza kroz bronhe. Jedan od najčešće primjenjivanih testova je metaholinski test u bolesnika za koje se sumnja da boluju od astme i njime se dokazuje povećana reaktivnost t.j. suženja bronha. Kod osoba koje imaju astmu, nakon udisanja dolazi do suženja bronha i smanjene prohodnosti i spirometrija pokazuje smanjenu funkciju pluća.

40. Što otkriva analiza krvi?
Laboratorijskim analizama dokazuju se objektivni pokazatelji za moguću pojavu alergije. Ukupna povećana količina nespecifičnih IgE antitijela otkriva se RIST testom (skraćenica od Radioimuno-Sorbent –Test) i može se ustanoviti u djece s nasljednom sklonošću alergiji. Mala količina se nalazi već kod fetusa (ne prenosi se preko posteljice). Nakon rođenja raste, a ako je dijete izloženu djelovanju alergena (od kojih prvi mogu biti bjelančevine kravljeg mlijeka kod prehrane zamjenskim mlijekom), u krvi se nađu specifična IgE antitijela koja se određuju RAST testom (Radioallergo-Sorbent–Test).

41. Postoje li promjene u krvnoj slici?
Da, postoje. Povećana količina eozinofila (vrsta stanica bijele krvne loze) značajna je za alergiju, ali još veće značenje za dijagnozu ima velika količina eozinofila na sluznici nosa kod osoba koje pate od alergijskog rinitisa. Više od 4% eozinofila u brisu nosne sluznice u male djece znači povećan broj, a u starije djece i odraslih iznad 10%. U sekretu sluznice bronha djece koja boluju od astme nalaz eozinofila je uobičajen.

42. Kako spriječiti pojavu alergije?
Već prva saznanja o alergiji u obitelji upućuju na oprez i mogućnost da bi i novorođenče moglo u budućnosti imati slične probleme. Pozitivna obiteljska anamneza – t.j. alergija postoji u obitelji, govori u prilog sumnji da su postojeći simptomi (rinitis, otežano disanje, ekcem) posljedica alergije. Prevencija znači sprečavanje susreta s alergenom koji bi mogao potaknuti produkciju specifičnih antitijela.
Prvi korak prevencije, ponekad od presudnog značenja, je prirodna prehrana na prsima majke kao i što kasnija i oprezna dohrana dojenčeta znače i manju mogućnost kontakta s mogućim alergenom. Povoljni uvjeti okoline moraju biti takvi da u zraku bude što manje alergena kućne prašine pogodne za razvoj grinja. Važan preduvjet su prostorije bez vlage uz odgovarajući namještaj koji se lako čisti, a ležaj i posteljina kako je već prethodno rečeno, moraju biti takvi da se mogućnost razvoja preosjetljivosti na kućnu prašinu svede na najmanju mjeru.

43. Kako se alergija liječi?
Pristup liječenju ovisi o organu u kojem se odvija alergijska reakcija. Ima lijekova koji djeluju preventivno, zatim onih koji se koriste u liječenju akutne ali i kronične alergijske bolesti, te konačno oni kojih djelovanje mora biti vrlo brzo, kao primjerice kod akutnog napadaja astme. Tu imaju značajnu ulogu adrenergični lijekovi koji stimuliraju beta receptore na sluznici pa dolazi do dilatacije – širenja bronha, te je njihov učinak u napadaju astme od presudnog značenje. Uz to izazivaju vazokonstrikciju t.j. stezanje krvnih žilica, što smanjuje lučenje sluzi i edema na sluznicama bronha (dekongestija). Od velike su pomoći u ublažavanju simptoma alergijskog rinitisa. U ovoj skupini najznačajniji je epinefrin (adrenalin) koji je lijek izbora kod najtežeg oblika alergijske reakcije kao što je anafilaktički šok.
Antikolinergični lijekovi priječe učinak acetilkolina neuroprijenosnika koji ima suprotan učinak od adrenalina. Iz ove skupine poznat je lijek ipratropij. Ova skupina ima sporiji učinak od adrenergičnih i ne rabe se u stanjima hitnosti. I lijekovi iz skupine kromona, kao dinatrium kromoglikat, vrlo su korisni u prevenciji napadaja alergijskog rinitisa te alergijske upale očne spojnice

44. Kako djeluju antihistaminici?
Kako im samo ime govori, lijekovi ove skupine priječe učinak histamina. Vežu se na histaminske receptore i tako blokiraju djelovanje medijatora alergijske reakcije histamina. Ima više skupina antihistaminika, ali im je učinak sličan. Njihovo djelovanje je prvenstveno preventivno i najbolje se očituje u liječenju sezonskog i trajnog alergijskog rinitisa. Prva generacija (difenhidramin) često se koristila, a koristi još i danas, u liječenju alergijskih poremećaja dječje dobi. Jedna od čestih nuspojava je pospanost. Druga generacija antihistaminika ima bolji učinak i manje nuspojava od prve generacije ovih lijekova. Prednost im je i u tome što se primjenjuju u jednoj dozi na dan (loratadin).

45. Koja je uloga kortikosteroida u liječenju alergijskih bolesti?
Kortikosteroidi (glukokortikoidi) su hormoni kore nadbubrežne žlijezde koji se pojačano luče kada je organizam u opasnosti – oni djeluju odmah pri pojavi stresnog stanja.
Farmaceutska industrija ih proizvodi sintetski. Danas, u odnosu na razdoblje prije nekoliko desetljeća, postoje proizvodi koji imaju malo nuspojava, a vrlo su učinkoviti. U liječenju alergijskih poremećaja njihova je uloga od presudnog značenja. Kortikosteroidi priječe sintezu i oslobađanje medijatora alergijske reakcije kao što je histamin i drugi, što sprečava alergijsku upalu. Povećavaju korisni učinak lijekova koji stimuliraju beta receptore na sluznici bronha izazivajući njihovo širenje. Smanjuju i propusnost kapilara, čime se smanje oteklina i sekrecija. Jednostavno rečeno, oni otklanjaju ili ublažavaju sve štetne posljedice reakcije.

46. Na koji način se primjenjuju?
To ovisi o namjeni. Mogu se primijeniti lokalno kao nosni sprej, kapi ili mast za oči, krema ili mast za kožu i u liječenju astme raspršeni preko posebnih aparata, inhalatora, gdje se potiskom inhalira i određena doza. Postoji više tipova inhalatora na tržištu. U dojenčadi se primjenjuje lijek uporabom male maske koja se stavlja na nos i usta djeteta, a lijek dolazi iz posebnog cilindra (Baby- haler). Pri sistemskom liječenju lijek se daje na usta, ili ovisno o namjeni u injekcijama. Uporaba ovih lijekova mora biti kontrolirana, što znači da liječnik mora točno odrediti dozu koje se treba pridržavati. Inhalacija je najbolji način primjene kod alergije dišnih putova i gotovo bez nuspojava koje kortikosteroidi mogu izazvati.

47. Kako i kada se daju bronhodilatatori?
Ova skupina lijekova ima veliko značenje u simptomatskom liječenju akutnog napadaja, ali i liječenju kronične astme. Kao što ime kaže, zajednički učinak ovih lijekova je širenje bronha stimuliranjem određenih receptora na sluznici bronha i olakšanje prolazu zraka. U ovoj skupini lijekova nalaze se oni koji djeluju odmah i drugi koji imaju produženo djelovanje i ne mogu koristiti kod akutnog napadaja. U prvoj skupini spada salbutamol, teofilini koji se koriste u liječenju težeg akutnog napadaja (infuzijom) i kronične astme. Selmeterol ima produženo djelovanje. Bronhodilatatori se primjenjuju u obliku inhalacija preko posebnih aparata. Važno je da se lijek pravilno inhalira i da dospije u bronhe, a ne da ostaje u ustima. Važna je edukacija roditelja i malih bolesnika već od rane školske dobi koji vrlo dobro mogu naučiti kako se nositi sa svojom bolešću.

48. Što su to antileukotrieni?
Novija skupina antialergijskih lijekova koja priječi učinak medijatora alergijske reakcije blokirajući njihovu proizvodnju ili receptore na koje se vežu, te djeluju protuupalno i imaju učinak na širenje bronha.

49. U čemu se sastoji imunoterapija?
To je proces koji traje nekoliko godina, a prvi učinak je primjetan tek nakon šest mjeseci. Liječenje počinje tako da se daje mala količine alergena koja se postupno povećava do doze koju bolesnika dobro podnosi. Svrha imunoterapije je stimulacija obrambenih mehanizama organizma (imuniteta) na stvaranje tzv. blokirajućih antitijela IgG skupine koji sprečavanju reakciju antigen – antitijelo (IgE). Učinak ove terapije vrlo je individualan i ako za šest mjeseci ne dođe do poboljšanja, liječenje se prekida. Ovaj način liječenja provoditi će pedijatar alergolog.

50. Može li se alergija izliječiti?
Budući da se alergija javlja u osoba s nasljednim svojstvom atopije koje se ne može promijeniti, cilj liječenje ide u pravcu promjene preosjetljivost i drugačijeg reagiranja organizma. Astma se ne može u potpunosti izliječiti, kao ni drugi oblici alergijskih bolesti, ali se simptomi mogu ublažiti i učestalost njihovog javljanja značajno smanjiti. Tome u prilog ide i sazrijevanja opće imunološke sposobnosti organizma, što ima za posljedicu manju incidenciju alergijskih bolesti nego u ranoj dječjoj dobi. No, alergija se može javiti u svakoj životnoj dobi i očitovati se na razne načine ako je osoba izložena alergenu i reaktivnost njezinog organizma se promijenila. Djeca koja pate od atopijskog dermatitisa imaju znatno blaži oblik bolesti tijekom odrastanja, no u nekim nepovoljnim okolnostima može doći do pogoršanja. Sve boljim razumijevanjem zbivanja kod alergijske reakcije znanstvena istraživanja idu u pravcu otkrivanja novih mogućnosti liječenja. Danas se već proizvode razni preparati, između ostalog i monoklonalna anti IgE koja vežu IgE cirkulirajuća antitijela i sprečavaju njihovo vezanje na mastocite. Klinička ispitivanja u ovom načinu liječenja daju nadu za bolesnike od astme i alergijskog rinitisa. U liječenju težih oblika atopijskog dermatitisa koristi se imunomodulator – Tacrolimus.

Prim. mr. sc. Ružica Duplančić – Šimunjak, dr. med. pedijatar