Kašalj i povišena temperatura najčešći su simptomi bolesti najmlađih i, naravno, u roditelja pobuđuju strah, posebice kad se beba prvi put razboli.

Kašalj
Lako je djetetu od 3 -4 godine ponuditi čaj, sirup ili slično, ali kako se ponašati kad kašlje beba od mjesec-dva.
Kašalj je prateći simptom infekcije dišnih putova kao i poznatih dječjih bolesti kao što su primjerice ospice, hripavac i druge. Uzroci mogu biti vrlo različiti: već samo manjak vlage u zraku, dim i druga zagađenja mogu iritirati dišne putove i javlja se kašalj.
Kašalj ne znači uvijek bolest - on je samo jedan od mehanizama obrane koji oslobađa organe za disanje od svih nepoželjnih tvari (prašine, dima, virusa, bakterija, sluzi).
Zimsko razdoblje je vrijeme prehlada i širenja respiratornih infekcija jer se više boravi u zatvorenom prostoru, a ukućani lako prenesu zarazu na dojenče. Kašalj ne zahtijeva posebno liječenje - važno je otkloniti uzrok koji ga je izazvao.

Kakav može biti kašalj?

Suh i podražajan
Ponekad može biti vrlo intenzivan, osobito noću, imati neobičan prizvuk poput laveža. Obično se radi o virusnoj infekciji: glas je promukao, nos začepljen - upalom su zahvaćeni gornji dišni putovi od nosa do glasnica.

Uzročnici upale su najčešće virusi, znatno rjeđe bakterije.

Liječenje: ovisno o dobi djeteta i općem stanju ponekad je dovoljno vlaženje zraka u okolini veći, unos tekućine, čišćenje nosa i odstranjenje sluzi. Inhalacije fiziološkom otopinom (nabavlja se u ljekarni) od znatne su pomoći. Najbolji se učinak postiže primjenom električnog inhalatora. Ni u kojem slučaju se ne daju lijekovi za smirenje kašlja. Ako dijete nema povišenu temperaturu, dobro uzima obroke liječenje je samo simptomatsko i kašalj se postupno smiri. Ako se radi o maloj bebi, a osobito ako je temperatura povišena, dijete ima poteškoće s disanjem, napadaji kašlja su česti -odmah ga odvedite na pregled u hitnu dječju službu.

Vlažan uz puno sekreta i temperaturom
Dijete obilno iskašljava, nerijetko povrati s kašljem, temperatura može biti povišena, a ako zna govoriti, žali se da ga peče u prsima. Radi se o upali dušnika (traheje), a najčešće je uzročnik virus. Ako je kašalj uporan, uz pojavu temperature svakako se treba posavjetovati s pedijatrom.

Liječenje je ovisno o simptomima i općem stanju djeteta: u slučaju pogoršanja bolesti vjerojatno će biti potrebni antibiotici (bakterijska infekcija koja se može nadovezati na virusnu).


Uzroci kašlja mogu biti i psihičke naravi
Suhi kašalj dužeg trajanja koji se javlja danju. Dijete je razdražljivo, dok noću mirno spava. Može potrajati i kroz nekoliko tjedana bez ikakvih drugih znakova bolesti. Kašalj u tom slučaju može biti odraz neke nelagode bilo zbog problema u kući ili izvan nje (vrtić, škola) koju dijete ne zna izraziti riječima.
U liječenju ne pomažu sirupi, nego iskazivanje nježnosti i maženje: važno je komunicirati s djetetom, postupcima i ponašanjem koje ono može razumjeti.


Odmah se javite pedijatru ako se događa slijedeće:

Kašalj praćen hripanjem (urlikanjem)
U početku ne mora biti posebno intenzivan: javlja se noću i praćen znacima prehlade koja ne prolazi. Nakon deset dana do dva tjedna javljaju se napadaji suhog podražajnog kašlja osobito noću koje često prati povraćanje. Nakon napadaja kašlja slijedi neobičan zvuk poput urlika uzrokovanog zrakom koji uz veliki napor ulazi u dišne putove sužene uslijed upale.

Uzrok: ovakav kašalj karakterističan je za pertussis – hripavac, zaraznu bolest, a uzrokuje ju bakterija (Bordetella pertussis) koja se prenosi kapljičnom infekcijom – sekret iz nosa i slina.
Prevencija bolesti provodi se cijepljen u tri doze koje se daje zajedno s cjepivom protiv difterije tetanusa i poliomijelitisa (prva doza u dobi od tri mjeseca). Ako se bolest prepozna u svojem prvom (kataralnom stadiju) može se ublažiti njezin daljnji tijek primjenom antibiotika. Ova teška bolest posebice ugrožava dojenčad u prvim mjesecima života i u prvom stadiju se teško prepozna ako se na nju ne misli. Svaka prehlada u toj ranoj dobi mora se shvatiti vrlo ozbiljno, osobito ako traje tjedan dana. Odrasle osobe i djeca mogu biti kliconoše bez ikakvih simptoma. Cijepljenje, a niti preboljeli hripavac, ne pruža trajni imunitet. Dojenče mlade dobi ne bi smjelo doći u kontakt s osobama koje imaju bilo kakve znakove infekcije dišnih putova.

Liječenje: dojenče koje je primilo sve tri doze cjepiva može oboljeti, ali sa znatno blažom kliničkom slikom, a osobe koje su bile u kontaktu s bolesnikom liječe se antibioticima iz skupine makrolida. Najopasniji je hripavac za dojenčad u prvih šest mjeseci. Tad je klinička slika osobito teška i zahtijeva najčešće bolničko liječenje na odjelu za intenzivnu njegu uz primjenu respiratora, antibiotika te potporne terapije.

Kašalj se javlja uz jako suzenje očiju
Dijete ima sve simptome prehlade: oči su upaljene, curi nos, smeta mu svjetlo i suho kašlje. Umorno je i nema apetita. Nakon tri dana po koži izbijaju crvene mrlje nepravilnog oblika: najprije se primjećuju iza uha, zatim po licu i konačno po cijelom tijelu.
Uzrok. Ovakav tijek bolesti upućuje na ospice – morbilli koje se povremeno jave usprkos visokog praga procijepljenosti.
Prevencija. Djeca se cijepe u dobi od 15 mjeseci uz nadocjepljivanje u dobi od 6 godina. I dijete koje je bilo u kontaktu s bolesnikom, ukoliko se cijepi u prvih pet dana inkubacije, neće oboljeti ili će bolest biti blažeg tijeka. (Inkubacija bolesti traje 14 dana – t. j. razdoblje od kontakta s bolesnikom do pojave prvih simptoma bolesti).

Liječenje. Radi se o virusnoj bolesti koja se liječi samo simptomatski. Može imati brojne komplikacija, te stoga liječnik mora pregledati dijete i pratiti tijek bolesti. Antibiotici na djeluju na same ospice, ali se daju kod komplikacija. Bolest je to opasnija što je dijete mlađe, jer upala izaziva suženje dišnih putova, a osobito uskog dijela larinksa i može ugroziti život malog bolesnika.

Kašalj je vlažan, a iskašljaj žućkaste boje
U samom početku kašalj je suh a zatim postaje vlažan i počinje iskašljavanje: sekret je najprije bjelkast, neproziran, a zatim postaje žućkast. Dijete obično ima povišenu temperaturu.
Uzrok. Velika je vjerojatnost da se radi u upali bronha – bronhitisu. Upala zahvaća sluznicu bronha, a može se proširiti sve do kraja bronhalnog stabla i dio plućnog tkiva – alveole (plućni mjehurići gdje se vrši izmjena plinova - kisik ulazi ugljični dioksid izlazi). Bronhitis obično nastaje kao komplikacija prehlade - upala se „spušta“ iz gornjih dišnih putova u donje. Nerijetko se na virusnu infekciju nadoveže bakterijska. Kad se nakon prehlade od dva tri dana, a koju može pratiti povišenje temperature, stanje pogorša, svakako se treba javiti liječniku koji će temelju nalaza i pretraga, posebice mikrobiološke analize iskašljaja, odrediti daljnje liječenje i vjerojatno propisati antibiotike. Veći unos tekućine pridonosi razrjeđenju sekreta i pomaže ozdravljenju, kao i povoljni uvjeti mikroklime u ambijentu gdje dijete boravi (dovoljna vlažnost zraka i temperatura ne viša od 20° C.

Kašalj uz otežano disanje
Djeca koja su sklona alergijskoj reakciji ili boluju od astme, nerijetko imaju tijekom zime češće napadaje otežanog disanja jer i obična prehlada može pogoršati stanje zbog dodatnog suženja lumena bronha, što je posljedica spazma njihove muskulature. Djeca sa sklonošću alergiji podražajno kašlju i izvan zimskog razdoblja, ali njima se stanje zimi nerijetko pogorša. Liječnik će uz uobičajenu terapiju propisati i lijekove koji šire bronhe, omogućavajući bolji prolaz zraka (bronhodilatatori). U dojenčadi i male djece najbolji način primjene je aerosol terapija (inhalator). Postoji li sumnja na bakterijsku infekciju daju se i odgovarajući antibiotici.

Infekcija RS virusom (respiratorni sincicijalni virus)
Tijekom prve dvije godine života gotova sva djeca zaraze se ovim virusom. Simptomi se mogu očitovati samo kao prehlada, no u neke djece razvije se upala najsitnijih bronhalnih ogranaka- bronhiolitis. Kasnije neka djeca koja su preboljela bronhiolitis mogu patiti od spastičnog bronhitisa, pa i astme.
RS virus pripada skupini paramiksovirusa (kao virus ospica i parotitisa), a naziva se sincicijalni jer stvara sincicij – fuziju među stanicama koje zahvaća i mijenjajući njihovu normalnu funkciju i strukturu tkiva.
Zaraza se prenosi kontaktom sa zaraženom osobom ili kapljicama sekreta (slina, sluz) koji se nalaze na površinama (posoblje, pribor za jelo) gdje virus ostaje vitalan i tijekom nekoliko sati. Virus se najlakše širi kihanjem i nakon dodira očiju i nosa rukom koja je kontaminirana virusom.
Razdoblje od kasne jeseni do ranog proljeće pogoduje širenju ovog virusa u područjima umjerenog klimatskog pojasa. Vrhunac doseže u prosincu siječnju i veljači (kao i gripa !).
Infekcija RS virusom najčešće zahvaća gornje dišne putove (nos, grlo), a lako se proširi na uho. Javljaju se simptomi vrlo jake prehlade koja se može razlikovati od one uzrokovane rhinovirusom (virus obične prehlade). Infekcija RS ovim virusom ne ostavlja imunitet i dijete se može njime ponovno zaraziti i imati jednake simptome.

Bronhiolitis (bronchiolitis, lat. )
Pravi problem ove infekcija javlja se u neke djece (oko 20% zaraženih) kad se razvije upala bronha i njihovih najfinijih ogranaka –bronhiola i plućnog tkiva koje ih okružuje – bronhiolitis.
Ova teška infekcija ugrožava disanje i naročito je opasna za dojenčad mlade dobi (od 0-3 mjeseca) a osobito onu čije je zdravlje iz nekog drugog razloga slabije (srčane mane, nedonoščad, cistična fibroza i drugo). Cijelo dojenačko razdoblje nepovoljno je za prvi susret s ovim virusom i kolikogod je to moguće, treba zaštititi dijete od prerane infekcije kako bi organizam bio što spremniji za obranu.
Klinička slika bolesti. Bolest počinje kao obična prehlada ali za dan –dva ponekad za nekoliko sati dolazi do pogoršanja. Liječnik primjerice pregleda dijete ujutro, a tijekom popodneva može doći do izrazitog pogoršanja sa znacima otežanog i ubrzanog disanja. Temperatura može i ne mora biti povišena, ali je kašalj uvijek vrlo jak.
Opasnost od ove infekcije leži u tome što dolazi do poteškoće u izmjeni plinova u plućima, t.j. ulazak kisika i izlazak ugljičnog dioksida (CO2) kroz jedva prohodne terminalne bronhalne ogranke koji su novorođenačkoj dobi veoma malog promjera (poput vlasi).
Ubrzano disanje (povećan broj udisaja i izdisaja), iznad 50 u minuti. Na ovaj način organizam pokuša prevladati manjak kisika i smetnje u izmjeni plinova.
Karakteristični su posebni čujni fenomeni koji se javljaju dok dijete diše, a posljedica su jakog suženja bronha kroz koje zrak ne može normalno prolaziti –disanje je čujno otežano uz zviždanje i hripanje.
Dijete diše pomoćnom muskulaturom: uvlači međurebrane prostore, i jamicu iznad prsne kosti (jugulum), širi nosna krila – stručnim jezikom rečeno radi se o dispneji. Treba mu hitno pomoći i najčešće bolničko liječenje i nadzor.  Ponekad, ako je dijete vrlo mlade dobi, u razdoblju najveće krize liječenje se provodi u jedinici za intenzivno liječenje uz primjenu respiratora.
U liječenju posebno ugrožene dojenčadi primjenjuju se uz svu pomoćnu terapiju (kisik bronhodilatatori, unos tekućine infuzijama) i lijekovi koji djeluju na viruse, sprečavajući njihov rast u stanici. Lijek se daje dojenčadi koja su imunološki ugrožena, kao što su nedonoščad, zatim djeci koja boluju od cistične fibroze ili imaju prirođenu srčanu manu, ili neku drugu kroničnu bolest. Postoje i neki novi lijekovi koji se primjenjuju u liječenju astme, a pomažu i kod bronhiolitisa smanjujući suženje bronha (bronhospazam), no oni su još uvijek u fazi ispitivanja. U liječenju se koristi i lijek koji se sastoji od monoklonalnih antitijela protiv RS virusa (sadrži molekule koje su analogne onima koje stvara prirodna obrana organizma kad se bori protiv infekcije).

Prevencija. Izbjegavanje kontakta s izvorom zaraze važno je za svako novorođenče čak i onda kad je zdravo i snažno i nema nikakvog posebnog rizika. Obiteljska situacija i uvjeti stanovanja igraju veoma važnu ulogu. Ako obitelj živi u skučenim stambenim uvjetima, treba svesti mogućnost kontakta novorođenčeta s osobama koje imaju i najblaže simptome prehlade. Zamoliti prijatelje i rodbinu da svoje posjete odlože ako su prehlađeni.
Ako novorođenče ima starijeg brata ili sestricu koja pohađa vrtić ili jaslice, novorođenče može biti itekako ugroženo od infekcije respiratornim virusima.
Ako su starija djeca malo odraslija, treba ih upozoriti da češće peru ruke, a ako su prehlađeni ili kašlju, neka se ne približavaju previše novorođenoj bebi.
Za posebno rizičnu novorođenčad u nekim zemljama se preventivno koriste anti RS virus monoklonalna antitijela već u rodilištu. Lijek se daje u injekciji i ponavlja jednom mjesečno kroz idućih pet mjeseci isključivo u bolnici.

Posljedice koje bronhiolitis može ostaviti. Suvremene mogućnosti liječenja znatno poboljšavaju prognozu ishoda ove teške bolesti rane dječje dobi koja može imati i krajnje nepovoljni ishod.
Novija ispitivanja su pokazala da znatan broj djece, sedam godina nakon prve atake otežanog disanja ima ponavljajuće epizode bronhospazma čak njih 35%, a 23% razvije astmu.
Još nisu poznati mehanizmi na koji nastaje povezanost pojave bronhospazma i astme s infekcijom RS virusom, ali podaci to nedvojbeno potvrđuju. I infekcija nekim drugim virusima koji napadaju respiratorni sustav u vrlo mladoj dobi sa simptomima bronhiolitisa (primjerice adenovirus) mogu imati slične posljedice. Upravo stoga treba naglasiti koliko je važno izbjeći preranu zarazu dojenčeta. Ako se bolest dogodi, ispravno liječenje od velikog je značenja: primjena odgovarajućih lijekova, napose bronhodilatatora u obliku aerosola (električnim inhalatorom lijek se rasprši tako što se usitne čestice koje potom poput maglice dopru do krajnjih bronhalnih ogranaka –bronhiola.
U svakom slučaju, ako u obitelji postoji nasljedna sklonost atopiji koja je preduvjet za pojavu alergijske reakcije, pa i astme, veoma je važno provesti preventivne mjere u ambijentu u kojem dijete boravi: smanjiti stvaranje prašine (prostorije bez zavjesa tepiha i tapisona) i redovno čišćenje prašine. Prostorije ne smiju biti vlažne, a u kući nikako ne držati kućne ljubimce.

I na kraju…  Ako beba dobije jaču prehladu ili gripu, a javi se otežano i ubrzano disanje, treba se odmah javiti pedijatru jer se možda radi o bronhiolitisu. Ako prehlada male bebe traje duže od 3-4 dana, uz povremeni kašalj, odnesite dijete na pregled jer tako može početi hripavac (pertussis).

Prim. mr. sc. Ružica Duplančić – Šimunjak, dr. med. pedijatar